Oinsá atu Respeita Zano?

Vitalia Ze
3 min readJun 18, 2018

Iha Sesta-Feira kalan haʼu hein hela Tunggal Pawestri, ha’u nia kolega ativista feminista ida mai husi Jakarta, Indonézia. Nia sei aprezenta materiál diskusaun balun ho membru ONG lokál ida iha gabineti Yayasan HAK, organizasaun lokál ba advokasia direitus umanus nian ne’ebé estabelese ona dezde tinan 1990 nia laran lokaliza iha estrada area Palapasso iha Dili.

Hafoin hasoru no hasee malun lisuk ho Tunggal, ha’u ikus mai hetan bodik atu atende diskusaun ida-ne’e somente hanesan observador de’it. Material ne’ebé fo sai mak haktuir konseitu báziku kona-ba Seksu, Jéneru no Seksualidade be hato’o ho lian Indonézia tan ho espetasaun katak partisipante sira sei komprende fasil liu lian Indonézia nudar ema barak mak koalia lian ne’e iha Timor-Leste.

Enkuantu material sira ne’e haktuir dadaun ho klean kona-ba tipu no karaterístika komún ne’ebé ema hatene ona kona-ba seksu, jéneru no seksualidade, ne’e mak hanesan feto no mane husi definisaun papél biolojikal, psikolojikal no sosial, fofoun ema hotu sente fasil atu absorbe. Maibe wainhira fasilitador introduz fali tópiku kona-ba LGBTIQ (lesbian, gay, bisexual, transjéneru, intersexu, queer), partisipante sira iha sala-laran sente oin halai uituan atu komprende termu ida-idak no oinsá sira hala’o funsaun iha aspetu seksu, seksualidade, no jéneru.

Maski ema balun hakfodak ka bele dehan hetan reasaun ‘xoke’ , partisipante sira rekoñese katak identidade jéneru hirak ne’e balun eziste duni iha Timor-Leste no transjéneru (transfeto no transmane) mak típiku identidade jéneru ne’ebé fasil atu nota aleinde mane no feto . Wainhira tópiku koʼalia liu tan kona-ba problema psikolójiku no sosiál ne’ebé inklui presaun no diskriminasaun ba grupu LGBTIQ tan de’it sosiedade hare’e sira-nia identidade jéneru nudar buat ne’ebé ‘la baibain’, partisipante sira hahú hasai pergunta oioin.

Iha diskusaun kona-ba transjéneru, partisipante transmane ida dada haʼu-nia atensaun bainhira nia husu Tunggal atu fo konsellu ne’ebé ha’u rona ba, sai fali mos hanesan kestaun ida.

Moris mai nudar feto ho lalaok maskulinu (hanesan mane/bermanek) no espressa nia an hanesan mane nia kuinesidu iha nia kolega sira leet ho naran Zano (naran pseudónimu). Nia konta nia istória kona-ba oinsá ninia família labele aseita ninia desizaun atu muda ninia identidade jéneru no kontinua trata nia la ho dignu ho liafuan kroat wainhira nia hela iha uma. La aguenta ho família ninia tratamentu be la dignu ne’e, Zano hakaas an makaas atu buka serbisu no buka moris ba nia an liuhusi serbisu iha kasino nudar kaixeiru ka sai guarda hodi hein meza jogu nian. Maski nia mos uza osan ne’ebé nia manan hodi apoiu ninia família, ninia família no vizinhu sira sempre koalia aat nia no la konkorda ho ninia identidade jéneru no ninia serbisu nune’e halo Zano sente kanek makaas iha nia fuan laran.

Hafoin konta ninia istória, nia tuir mai husu, oinsá mak nia família bele simu nia no oinsá nia bele halo sosiedade atu komprende kona-ba ninia identidade jéneru no respeita nia hodi la julga nia ho prejudikasaun ka duun nia ho la loos?

Ema hotu nonok hikas. Hafoin momentu balun, nia hetan esplikasaun katak kestaun ida-ne’e laos de’it ninia kestaun mesak maibe mos kestaun kolektiva ida ne’ebé sei presiza tempu naruk atu prosesa iha Timor-Leste tan konseitu ida-ne’e rona ba sei foun hela no sei presiza tempu atu bele absorbe nodi simu.

Ikus mai, ema barak hare’e no julga grupu LGBTIQ ho la diak tanba sei menus kompreensaun kona-ba sira. Sosializasaun mak dalan ida atu halo ema komprende kona-ba ezistensia LGBTIQ no katak sira mos iha direitu atu ema respeita sira nudar individual ba sira nia identidade jéneru ne’e.

To’o iha diskusaun nia rohan, ha’u sei hare’e Zano dadalia ho Tunggal no ativista direitus umanus sira sira seluk kona-ba problema ne’e. Iha dalan ba ha’u nia uma, ha’u kontinua hanoin kona ninia istória. Tansá mak ninia família buka de’it mak atu julga aat nia envezde simu nia nudar nia an rasik dadaun ne’e? Karik nia sei diak liu wainhira halo tuir ninia família nia hakarak atu la muda ninia identidade jéneru? Karik nia sei sente haksolok iha nia laran?

Oinsá ita bele koko atu komprende ema hanesan Zano? Oinsá ita bele respeita Zano nudar nia an rasik dadaun ne’e?

Versaun Ingles iha ne’e:

https://medium.com/@vitaliaze/how-to-respect-zano-da25740c6461

VZ

Marsu 2018. Palapasso, Dili, Timor-Leste

Sign up to discover human stories that deepen your understanding of the world.

Free

Distraction-free reading. No ads.

Organize your knowledge with lists and highlights.

Tell your story. Find your audience.

Membership

Read member-only stories

Support writers you read most

Earn money for your writing

Listen to audio narrations

Read offline with the Medium app

Responses (2)

Write a response

Hi, can get the english version of it?

--